Storytelling: Umetnost pričanja priča

Pripovedanje priča je proces korišćenja činjenica i narativa da biste nešto preneli svojoj publici. Neke priče su činjenične, a neke su ukrašene ili improvizovane kako bi se bolje objasnila suštinska poruka. Pričanje priče je oblik umetnosti star koliko i vreme i ima mesto u svakoj kulturi i društvu. Zašto? Jer priče su univerzalni jezik koji svako – bez obzira na dijalekt, rodni grad ili nasleđe – može da razume. Priče podstiču maštu i strast i stvaraju osećaj zajedništva među slušaocima i kazivačima.

Pričanje priče je kao slikanje slike rečima. Iako svi mogu da ispričaju priču, određeni ljudi usavršavaju svoje veštine pripovedanja i postaju pripovedači, pisci i umetnici u raznim medijima, ali i profesionalci u ime svoje organizacije, brenda ili preduzeća. Možda ste čuli za ove ljude – mi ih obično nazivamo književnicima, trgovcima, autorima sadržaja ili PR profesionalcima.

Svaki član organizacije može ispričati priču. Ali pre nego što pređemo na to kako, hajde da razgovaramo o tome zašto pričamo priče – kao društvo, kultura i ekonomija.

Zašto pričamo priče?

Postoje razni razlozi za pričanje priča – za prodaju, zabavu, obrazovanje ili hvalisanje. O tome ćemo govoriti u nastavku. Trenutno želim da razgovaram o tome zašto odabiremo pripovedanje priča, umesto recimo Pauer Pointa zasnovanog na podacima ili nabrojane liste. Zašto su priče naš način razmene, objašnjavanja i prodaje informacija?

Evo zašto.

Priče učvršćuju apstraktne koncepte i pojednostavljuju složene poruke.

Svi smo doživeli zabunu prilikom pokušaja razumevanja nove ideje. Priče pružaju put oko toga. Razmislite o vremenima kada su vam priče pomogle da bolje razumete koncept … možda je učitelj koristio primer iz stvarnog života da bi objasnio matematički problem, propovednik je ilustrovao situaciju tokom propovedi ili je govornik koristio studiju slučaja da prenese složene podatke.

Priče pomažu učvršćivanju apstraktnih koncepata i pojednostavljenju složenih poruka. Uzimanje uzvišenog, nematerijalnog koncepta i povezivanje s njim pomoću konkretnih ideja jedna je od najvećih snaga poslovnog pripovedanja.

Uzmimo za primer Apple. Računari i pametni telefoni prilično su složena tema za opisivanje vašem tipičnom potrošaču. Koristeći priče iz stvarnog života, uspeli su da opišu tačno kako njihovi proizvodi donose korist korisnicima … umesto da se oslanjaju na tehnički žargon koji bi vrlo malo kupaca razumelo.

Priče okupljaju ljude.

Kao što sam gore rekao, priče su univerzalni jezik takve vrste. Svi razumemo priču o heroju, geniju ili slomljenom srcu. Svi obrađujemo emocije i možemo deliti osećanja ushićenja, nade, očaja i besa. Deljenje priče čak i najrazličitijim ljudima daje osećaj zajedništva.

U svetu podeljenom mnoštvom stvari, priče okupljaju ljude i stvaraju osećaj jedinstva. Uprkos našem jeziku, religiji, političkim preferencijama ili etničkoj pripadnosti, priče nas povezuju kroz način na koji se osećamo i odgovaramo na njih … Priče nas čine ljudima.

Priče inspirišu i motivišu.

Priče nas čine ljudima, a isto važi i za brendove. Kada brendovi postanu transparentni i autentični, to ih spusti u zemlju i pomaže potrošačima da se povežu sa njima i ljudima koji stoje iza njih.

Iskorištavanje emocija ljudi i otkrivanje dobrog i lošeg je kako priče inspirišu i motivišu … i na kraju pokreću akciju. Za biznis je to jako važno. Priče takođe podstiču lojalnost brendu. Stvaranje narativa oko vašeg brenda ili proizvoda ne samo da ga humanizuje već i samo po sebi plasira vaše poslovanje.

Šta čini dobru priču?

Reči poput „dobar“ i „loš“ odnose se na mišljenje korisnika. Ali postoji nekoliko komponenata o kojima se ne može pregovarati i koje čine odlično iskustvo pripovedanja kako za čitaoca tako i za govornika.

Dobre priče su …

  • Zabavne: Dobre priče čitaoca zanimaju i zanima šta sledi.
  • Obrazovne: Dobre priče podstiču radoznalost i dodaju čitaočevu bazu znanja.
  • Univerzalne: Dobre priče su dostupne svim čitaocima i koriste emocije i iskustva koja prolazi većina ljudi.
  • Organizovane: Dobre priče prate sažetu organizaciju koja pomaže u prenošenju suštinske poruke i pomaže čitaocima da je apsorbuju.
  • Zapamćene: Bilo da su nadahnućem, skandalom ili humorom, dobre priče ostaju u umu čitaoca.

Postoje tri komponente koje čine dobru priču – bez obzira na priču koju pokušavate da ispričate.

  1. Karakteri. Svaka priča sadrži bar jedan lik, a ovaj lik će biti ključ za povezivanje vaše publike sa pričom. Ova komponenta je most između vas, pripovedača i publike. Ako vaša publika može da se stavi na mesto vašeg lika, veća je verovatnoća da će se nadovezati na vaš poziv na akciju.
  2. Sukob. Sukob je lekcija o tome kako lik prevazilazi izazov. Sukob u vašoj priči izaziva emocije i povezuje publiku kroz relativna iskustva. Pričajući priče, snaga leži u onome što prenosite i predajete. Ako u vašoj priči nema sukoba, to verovatno nije priča.
  3. Rezolucija. Svaka dobra priča ima završnicu, ali ne mora uvek biti dobra. Rezolucija vaše priče treba da završi priču, pruži kontekst oko likova i sukoba i ostavi publici poziv na akciju.

Na Master Class radonici upraov učimo kako da napravimo i napišemo priču koja će pleniti mnoga srca i pomoći nam da efikasno saopštimo našu poruku. Bez obzira da li se bavimo umentičkim formama ili radimo u biznisu, suština je uvek ista: pričanje priče!

Kako da zaradiš pisanjem na društvenim mrežama?

 

Mnogi pisci, kako amateri tako i profesionalci, koriste društvene mreže – Linkedin,Twiter, Fejs, i slične – kako bi pronašli klijente, zaradili novac, ili ostali u kontaktu sa drugim kolegama po peru. Međutim, mislim da se poslednjih godina javlja jedan novi trend i sjajna prilika za sve koji pišu da pronađu svoje mesto i iskoriste priliku da lepo žive od pisanja.

Pisanjem za firme i institucije koje se pojavljuju na društvenim mrežama!

Zašto? Kako?

Najosnovniji poslovi na društvenim mrežama uključuju pisanje tekstova/sadržaja za web stranice (Content Writing, Blog, Copywriting), il osmišljvanje različitih web strategija za firme, kako se unapredilo njihovo prisustvo na društvenim mrežama.

Mnoge kompanije i institucije znaju da bi trebalo da budu na društvenim mrežama (marketing i promocija), ali ne znaju kako da to urade i zato se okreću stručnjacima za ovu oblast. Ovo je zlatni rudnik za sve pisce, s obzirom da je content i copy pisanje na Mreži tek u povoju.

Ako si već bio sam sebi društvena mreža, i pisao po zidovima, forumima, tuđim sajtovima ili protalima, ili već imaš svoj blog, trebalo bi da shvatiš da već imaš određeno iskustvo koje je raznim firmama potrebno. Uloži samo još malo u zanat pisanja za web i marketing, i posaćeš stručnjak za ove poslove, a to firme sve više traže.

Čak i u ovoj našoj Nedođiji su u poslednje vreme nikle agencije (malo primitivno, doduše), koje nude usluge pisanja sadržaja firmama na Mreži. Čak su i neki moji studenti bili neko vreme angažovani za dve domaće firme koje se ovim bave (imali praksu što se posle pretovrilo u posao).

S obirom da je pisanje za društvene mreže i web stranice sasvim novo polje, prostora za proboj i zaradu ima na pretek. Ne samo u svetu, već čak i u ovoj našoj prokletoj avliji. Još ako dobro znaš i neki strani jezik, onda si na konju.

Iskoristi to dok nije kasno i ne počne gužva u šesnaestercu!

Koje poslove možeš da radiš kao pisac i zaradiš novac:

Bloger. Iaš svoj blog, pšeš na određenu temu i plaćaju te firme da ih reklamiraš ili uđeš u neki od programa za affiliate marketing.

Content Writer. Pisac sadržaja za web. Praviš tekstove za fun page ili komapnijske web stranice na netu. Može i prodajne tekstove za prozivode ili usluge klijenta.

Copywriter. Pišeš reklamne tekstove za firme nanjihovim sajtovim ali na društvenim mrežama. Prodaješ u njihovo ime, širiš brand awerness, povćeavaš im saobraćaj na sajtovima…

Šta ti treba za ovo?

Ovo su tri glavne vrste posla za sve koji imaju talenta da pišu i ne gadi im se pisanje za novac. Za one koji imaju isključivo autorsko-književne ambicije, ostaje da greju guzicu za kompjuterom i smišljaju neki bestseler sa kojim će da zarade veliku lovu. Ili da love neku prestižnu nagradu i tako pomisle da su konačno postali veliki pisci.Ccc.

No, i za  jedne i za druge važi da bez alata nema zanata. Ispeci pa reci. Znači uloži ogroman rad, nauči zanat, aktiviraj se na Mreži, piši i budi sam svoj guru, ekspert za pisanje na Internetu.

Uspeh neće izostati. Sasvim sigurno!

COPYWRITING – Veština pisanja reklama

Šta znači ideja od 10000000$? Kako dobro pisati kratke reklamne forme,  reklamu koja će privući pažnju i prodati  proizvod? Kako naći posao kao kopirajter, prezentirati svoje  ideje i postati uspešni pisac ovih atraktivnih kreativnih poslova u okviru savremene  oglašivačke i PR industrije? Odgovor je copywriting, ili veština pisanja reklamnih tekstova.

Kopirajting je pisanje reči koje se štampaju u bilo kom obliku reklame, odnosno oglašavanja – u štampi, na televiziji, Internetu. Istovremeno, ovi tekstovi sadrže sve pisane oblike promocije, uključujući naslove, podnaslove, slogane, opširniji tekst u telu oglasa (bodikopi), oznake za fotografije i ilustracije, dijalog, pa sve do rediteljskih sugestija i upustava (didaskalije) kada su u pitanju tekstovi za scenske događaje, radio, televiziju. Praktično, sve što se piše u reklamne svrhe, uključujći i duhovite poruke na zidovima, bilbordima, autobusima javnog prevoza – sve je delo profesionalaca ili kopirajtera „amatera“.

[Tweet “Da si Biomed pila u autobusu bi sad bila!”]

Suština kopirajtinga je, dakle,pisana poruka – sva slova na jednom mestu. Danas je gotovo nemoguće proći kroz svakodnevnicu a da se ne oseti uticaj kopirajtinga, barem u izvesnoj meri. Hteli mi to ili ne, masovni i lični mediji su toliko ovladali našim životima, tako da su kopirajterske poruke ili tekstovi postali naš sastavni deo – neka vrsta viritualenog sveta koji živimo.

Kako je nastao kopirajting?

U vreme kada je profesija pisca reklamnih tekstova nastala, krajem XIX i početkom XX veka, definisati šta je to kopirajting i šta je to kopirajter, bilo je prilično jednostavno: kopirajter piše tekstove za oglase. Tačka. To je bilo doba rađanja reklamne, odnosno oglašivačke industrije u Zapadnoj Evropi i SAD, kada su štampani mediji, pre svega dnevna i periodična štampa, bili glavni nosači reklamnih poruka. A oglasi su bili glavno sredstvo za promociju, reklamu i „marketinšku“ prodaju raznih proizvoda i usluga.

Danas su se stvari dramatično promenile. Usled ogromnog tehnološkog napretka u periodu od samo jednog veka, nastali su brojni novi štampani i elektronski mediji, film, fotografija, Internet i mobilni telefoni, koji su se uključili u medijsku sferu i time život i posao kopirajtera učinili mnogo složenijim. Kao i tekstove u oglasima, PR saopštenjima, ili televizijskim i radio reklamama, pa čak i tekstove menija u restoranima.

U suštini, sa tehničke tačke gledišta, kopirajting je pisanje reči koje se štampaju u bilo kom obliku reklame, odnosno oglašavanja – u štampi, na televiziji, Internetu. Istovremeno, ovi tekstovi sadrže sve pisane oblike promocije, uključujući naslove, podnaslove, slogane, opširniji tekst u telu oglasa (bodycopy), oznake za fotografije i ilustracije, dijalog, pa sve do rediteljskih sugestija i upustava (didaskalije) kada su u pitanju tekstovi za scenske događaje, radio, televiziju. Praktično, sve što se piše u reklamne svrhe, uključujći i duhovite poruke na zidovima, bilbordima, autobusima javnog prevoza – sve je delo profesionalaca ili kopirajtera „amatera“. Suština kopirajtinga je, dakle,pisana poruka – sva slova na jednom mestu. Danas je gotovo nemoguće proći kroz svakodnevnicu a da se ne oseti uticaj kopirajtinga, barem u izvesnoj meri. Hteli mi to ili ne, masovni i lični mediji su toliko ovladali našim životima, tako da su kopirajterske poruke ili tekstovi postali naš sastavni deo – neka vrsta viritualenog sveta koji živimo.

Nema sumnje da je uticaj ovih tekstova ogroman. Direktna pošta u našim poštanskim sandučićima, ili putem elektronske pošte na računaru, nas ubeđuje da kupimo razne prozivode po posebnoj ceni, da iskoristimo povoljno neku uslugu na popustu, ili da pomognemo nezbrinutoj deci skromnom donacijom. Televizijske reklame i oglasi u novinama nas pozivaju da probamo najnoviji šampon za kosu, deterdžent ili porodični automobil. Kopirajt tekstovi u ovim i sličnim reklamama i PR tekstovima se koriste da promovišu gotovo svaki proizvod ili uslugu na planeti, uključujući i ljude i njihove ideje. Oni predstavljaju ključ za poseban oblik propagandne komunikacije – neku vrstu nosača ideja ali i odnosa među ljudima.

Profesija kopirajter

Kopirajting je i vrlo neobična profesija. Otprilike jedna trećina kopirajtera su samozaposleni, odnosno rade kao „slobodnjaci“ na tržištu reklamne industrije. Sa druge strane, samo u SAD, oko 40,000 kopirajtera zauzime stalne pozicije u reklamnim i kreativnim timovima oglašivačkih agencija, marketing komunikacijama i agencijama za odnose sa javnošću. U Srbiji, ova profesija je poznata samo ljudima na oglašivačkom tržištu, a situacija je takva da su većina kopirajtera samozaposleni, odnosno angažovani na ugovor sa reklamnim agencijama. Šta znače ove cifre i ove pozicije?

Prof.Tadić organizuјe kurs iz kopiraјtinga namenjen svima koјi žele da savladaјu veštine kreativnog pisanja u okviru reklamne, marketinške o PR industriјe. Za detalje pogledaj ovde.